- U politiku sam ušao na poziv prijatelja koji su okupljeni u RSS, zajedno sa osnivačem ove partije, uglednim privrednikom Slavenkom Ristićem. Nova energija na političkoj sceni daje čovjeku novu nadu da se nešto može poboljšati, a ja sam svjestan koje to stvari treba mijenjati kada je riječ o zdravstvu – kaže Popović.

Popovićev radni staž u bijeljinskom zdravstvu traje više od 20 godina, a od završetka Medicinskog fakulteta u Beogradu do danas, kako kaže, vidio je mnoge pokušaje reformi zdravstvenog sistema, koje su tek manjim dijelom uspjele.

- Prije svega, primarnu zdravstvenu zaštitu moramo više približiti našim osiguranicima, ali i svim ljudima koji dolaze ili samo prolaze kroz Bijeljinu. Sve se to može učiniti uz dodatna finansijska sredstva koja bi bila obezbijeđena od lokalne zajednice. Većim brojem ljekarskih timova smanjiće se opterećenje po pojedinačnom ljekaru, a pacijenti neće morati da čekaju slobodan termin po deset i više dana. Manje opterećenje ljekara, koji predano rade svoj posao, značiće više vremena za pojedinačne preglede, kao i manju mogućnost za bilo kakve greške – poručio je Popović.

Govoreći o medicini i trenutnom stanju u zdravstvenom sistemu, on je naglasio da se posebna pažnja treba posvetiti razbijanju tabua o vakcinaciji djece koji se posljednjih godina pojavio u javnosti.

- Vakcinacija je doprinijela da kroz istoriju neke bolesti budu iskorijenjene. Ne možemo zaboraviti epidemiju velikih boginja koje su 70-ih godina vakcinacijom zaustavljene, ili recimo dječiju paralizu koja je vakcinacijom gotovo potpuno iskorijenjena. Zašto da dozvoljavamo da nam se vraćaju bolesti iz prošlih vremena, kao što su veliki kašalj, male boginje, odnosno morbili, samo zato što neki roditelji ne žele da vakcinišu djecu? Zbog toga trpi i zdravstveni, i školski sistem, i stvaraju se veliki problemi – rekao je Popović.

Igor Popović smatra da se poziv ljekara ne može obavljati bez ljubavi prema medicini, ali da ova profesija sa sobom nosi mnogo predanosti i da se posao često „nosi“ kući i nakon radnog vremena.

- Iako nam se radno vrijeme završi, mi i kada odemo kući razmišljamo o našim pacijentima, šta smo im rekli, šta prepisali, kada će nam se javiti, da li će biti bolje... Ovaj poziv se zaista može vršiti samo ako osoba ima pozitivne emocije prema drugima. Upravo zbog tolikog stresa koji živimo svakodnevno, ljekarima je kao i svim drugim ljudima potreban neki hobi da se opuste. Moje slobodno vrijeme posvetio sam motociklizmu, obilasku prelijepih predjela naše zemlje i regiona, ali i lovu, kroz koji težim ne da osvajam trofeje, nego da se što više zbližim s prirodom – navodi Popović.

Na pitanje kako vidi grad u kojem živi u narednim godinama, doktor Igor Popović kaže da Bijeljinu vidi kao grad u ekspanziji, ali nažalost sa dominantnom starijom populacijom, zbog čega treba raditi na zadržavanju mladih i pružanju boljih uslova za njihovo školovanje i zaposlenje.

- Govorim o mojoj, medicinskoj struci, pa tako imam ideju da se onima koji upišu srednju Medicinsku školu ili Medicinski fakultet, omogući stipendiranje tokom školovanja, ali da se nakon toga vrate i zaposle u svom gradu. Moramo stvoriti takvu realnost, jer ćemo u suprotnom i dalje gledati mlade koji završavaju kurs njemačkog jezika i odlaze – zaključuje Popović.

Doktor Igor Popović rođen je u Sarajevu 1975. godine, a u Bijeljini živi od 1996. Medicinski fakultet završio je u Beogradu, a specijalizaciju iz ortopedije 2009. godine, u istom gradu. Cijeli radni vijek do sada je proveo kao doktor u Bolnici „Sveti vračevi“ Bijeljina.